Prijavite se na našu e-listu i dobivajte uvijek svježe vijesti iz naše Općine i Županije
Anketa
Poticaji za poljoprivredu su...

  Aktualne vijesti
Bjelovarski maturanti uz pjesmu i ples proslavili svoj zadnji dan škole
Uzvratni posjet župana Čačije Tuzlanskom kantonu
Javni poziv bankama za kreditiranje poduzetnika u 2012. godini
Sajam mogućnosti podržali klubovi i udruge
Jadranka Kosor u Bjelovaru

Izbor iz foto galerije
Otvorenje Doma za starije i nemoćne
Otvorenje Doma za starije i nemoćne
Otvorenje Doma za starije i nemoćne
Šandrovac

Statistika
Trenutno posjetitelja: 14
Najviše odjednom: 34
Općina Šandrovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Općina Šandrovac
Prostor koji danas obuhvaća općina Šandrovac nalazio se prije novog teritorijalno-političkog ustrojstva u bivšoj Općini Bjelovar, koja je 1992.g. podjeljena na Grad Bjelovar i pet općina među kojima i Općine Veliko Trojstvo i Nova Rača iz kojih se 1997.g. izdvojila Općina Šandrovac.

Općina Šandrovac formirana je 6.2.1997.g. donošenjem izmjena i dopuna Zakona o područjima Županija gradova i Općina u Republici Hrvatskoj ("N.N" br. 10/97). Sjedište općine je u naselju Šandrovac, a mjesna samouprava organizirana je kroz 7 mjesnih odbora u 7 naselja.
..............................................................................................................
Statut Općine Šandrovac (pdf)
Poslovnik Općinskog vijeća Općine Šandrovac (pdf)
..............................................................................................................

Općina Šandrovac prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća prostor jedne karakteristične geografske cjeline, Bilogore, sa hrptom Bilogore, (sjeverno i sjeverozapadno) pobrđima Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno) i dolinama Bedeničke i Kašljavačke (južno) .
Općina Šandrovac
Geografski gledano granice Općine teku:
- na sjeveru - hrptom Bilogore
- na istoku - grebenom pobrđa Bilogore i potočnim dolinama
- na jugu - rijekom Bedeničkom i potočnim dolinama
- na zapadu - grebenom pobrđa Bilogore i potočnim dolinama

Prostorno funkcionalno gledano, Općina Šandrovac se nalazi u istočnom dijelu grupe županija središnje Hrvatske, te jednim dijelom svoje teritorije dotiče ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca.

S površinom od 62,78 km2 (2,33 % površine BBŽ) i 2095 stanovnika (1,75 stanovništva BBŽ) Šandrovac je općina ispodprosječne veličine na području Županije.

Depopulacija uslijed urbane tranzicije općinu Šandrovac zahvatila je nešto ranije nego veći dio Bjelovarsko-bilogorske Županije.

Općina Šandrovac nema:
- pograničnih područja
- obalnih područja
- plovnih putova
- zračnog prometa
- privrednih ribnjaka
- značajnih mineralnih sirovina
- značajnih turističkih kapaciteta

Naselja Općine Šandrovac

Općina Šandrovac obuhvaća naselja: Šandrovac, Lasovac, Lasovac Brdo, Ravneš, Kašljavac, Jasenik i Pupelicu. Općina Šandrovac formirana je kao jedinica lokalne uprave i samouprave, te je prva konstituirajuća sjednica održana 07.05.1997.g.

N a s e l j e P o v r š i n a S t a n o v n i k a
km % 1991. 2001.
JASENIK3,315,311491
KAŠLJAVAC4,707,5206170
LASOVAC9,214,7612608
LASOVAC BRDO6,4210,21711
PUPELICA15,6024,8241208
RAVNEŠ6,3810,1200156
ŠANDROVAC17,3127,4951851
U K U P N O62,961002.3412.095


Povijesni sažetak

Područje današnje Općine Šandrovac prvi se puta spominje 1245.g. u darovnici kralja Bele pod nazivom Mušinja (Mosyna, Musyna itd). Međutim, 1491.g. mjesto prelazi u vlasništvo plemića Šandora (Sandroffy) te se gubi stari naziv Mušinja i prevladava Šandri-grad, Šandrovec i konačno se ustalio kao Šandrovac, a 1501.g. osnovana je i crkvena župa.

Godine 1540. odlučeno je da se u “castellum Sandrosz” smjesti posada od 24 pješaka za obranu od Turaka. Utvrdu je na zemljovidu ubilježio Joan Sambucu Ortebi 1572. godine, da bi je nakon toga razorili Turci. Šandrovac je do prodora Turaka bio naseljen hrvatskim katolicima. Nakon poraza i povlačenja Turaka, Šandrovac se kao naselje ponovno izgrađuje. Područje Šandrovca ulazl i u prostor Vojne krajine, prema zemljovidu Varaždinskog generalata iz 1639. godine. Uz povratak Hrvata, vojna uprava doseljava i Vlahe. Novo naselje izgrađuje se istočnije od starog, koji su spalili Turci. Car Franjo I 1792. i 1794. godine Šandrovcu izdaje pravo održavanja sajmova.